Pčelinja matica je jedna od bajki poznate braće Grim. Jakob i Vilhelm Grim su, uz Hansa Kristijana Andersena, jedni od najpoznatijih sakupljača i autora dečijih bajki. Uz njihove bajke su odrasle brojne generacije, a neka od tih dela postala su deo opšte kulture.
Prva izdanja bajki braće Grim sadržavala su strašne motive i imala jezive radnje pa su tokom vremena sve više menjana da bi bila prikladnija za mlađe čitaoce. Iako su u njihovim bajkama inače prisutni motivi iz raznih legendi i mitologije – veštice, vile, zlodusi, patuljci, zmajevi – u bajci Pčelinja matica toga nema.
Pčelinja matica je deo zbirke odabranih bajki Treći carev sin, koja sadrži i bajke Mudra seljakova kći, Doktor Sveznalić, Sova, Živa voda, Kućica u šumi, Čudesni svirač, Mačak u čizmama i Snežana. U bajci se radi o trećem, najmlađem carevom sinu kojeg starija braća smatraju glupim. Nakon što su se dvojica starije braće uputila u svet i više se nisu vraćala kući, najmlađi je krenuo da ih traži.
Iako nije bio najpametniji, on se po dobroti najviše izdvajao od trojice carevih sinova. Svoja dva starija brata je sprečavao da rade loše stvari, a ta njegova dobrota mu se na kraju višestruko vratila. Njemu je pripala najmlađa i najljupkija ćerka cara čiji je dvorac bio začaran, a na kraju je i sam postao car.
Od elemenata koji su karakteristični za bajke ovde je prisutna podela na dobre i loše likove i nekoliko čudesnih motiva: okamenjene životinje i ljudi koji se kasnije vraćaju u svoj prvobitni oblik i životinje i kukci koji dolaze u pomoć glavnom liku u znak zahvale zato što im je ranije spaseo život.
Za bajke je karakteristično da u njima preovladava pravda i da nose pouku koja upućuje na to da dobro uvek pobeđuje i da dobri likovi, po zasluzi, dobiju samo najbolje, a loši uvek budu kažnjeni. U bajci Pčelinja matica to baš i nije potpuno tako. Ovde su loši likovi dva starija brata, a oni na kraju ne budu kažnjeni, već se ožene drugim carevim ćerkama.
Vrsta dela: bajka
Vreme radnje: neodređeno
Mesto radnje: nepoznato
Tema dela: pustolovine trojice braće od kojih jedan na kraju postane car
Ideja dela: dobro se dobrim vraća, nekada čak i višestruko.
Kratak sadržaj prepričano
Jednom su dva careva sina pošla u svet da traže pustolovine, pa počeli da žive neumereno i raspusno, zbog čega se nisu ni vratili kući. Najmlađi carev sin Tupavko krenuo je da potraži svoju braću, a kad ih je najzad pronašao, oni su ga ismejavali zbog toga šta mu je uopšte palo na pamet da se on s tako tupavom pameću sam uputi u svet kad to ne uspeva ni njima dvojici koji su kudikamo pametniji od njega. Ali ipak odluče da nastave i produže svoj put zajedno, pa tako stignu do jednog mravinjaka.
Starija braća su htela da razbiju mravinjak i da gledaju mrave kako užurbano beže na sve strane. Mlađi brat to nije dozvolio („Ostavite ih na miru, ne dam da ih uplašite!“) pa su naposletku produžili dalje.
Stigli su do jednog jezera na čijoj je površini plivalo mnogo pataka, a starija braća su htela da uhvate i ispeku nekoliko njih. Tupavko ni to nije dozvolio – „Ostavite ih na miru, ne dam da ih ubijate!“.
Dalje su na svom putu naišli na pčelinje gnezdo koje je bilo toliko bogato medom da se on cedio niz stablo. Dvojica starije braće htela su da nalože vatru ispod drveta da bi se pčele pogušile, a oni došli do meda. Međutim, Tupavko ih je sprečio i u toj nameri – „Ostavite ih na miru, ne dam da ih ubijate!“.
Najzad su došli do dvorca gde su se nalazile štale sa okamenjenim konjima. Nigde nije bilo nijednog čoveka. Braća su prošla kroz sve staje i na kraju su došli do vrata koja su bila zaključana s tri katanca. Na sredini vrata nalazilo se malo okno kroz koje se moglo pogledati u sobu.
Braća su unutra videla sedog čovečuljka koji je sedeo za stolom. Oni su dva puta pokušali da ga dozovu, ali on ih nije čuo. Kad su zavikali po treći put, čovečuljak je ustao, otključao tri katanca i izišao van. Bez reči ih je odveo do stola koji je bio bogato postavljen. Kad su se tri brata najela i napila, svakog od njih je odveo u posebnu spavaću sobu da se odmore.
Sledećeg jutra je sedi čovečuljak prvo došao starijem bratu i odveo ga do jedne kamene ploče. Na ploči su bila ispisana tri zadatka koja je valjalo rešiti da bi dvorac bio oslobođen od čarolije. Prvi zadatak je otkrio da se u šumi ispod mahovine nalazi hiljadu bisera careve ćerke. Sve njih je trebalo sakupiti pre nego sunce zađe, a ako samo jedan bude nedostajao, osoba koja ih je tražila biće pretvorena u kamen.
Najstariji brat je tražio bisere celi dan, ali kad je dan minuo uspeo je da ih nađe tek stotinu i desilo se onako kako je pisalo na ploči – pretvorio se u kamen. Sledećeg jutra je došao red na drugog brata, ali ni on nije imao mnogo sreće. Našao je nešto više od dvesta bisera, pa se i on pretvorio u kamen. Najzad je došao red na Tupavka.
Tupavku je bilo teško tražiti bisere po mahovini i bio je toliko spor da je u jednom momentu seo na kamen i počeo da plače. Dok je on sedeo i plakao, pojavio se mravlji car s pet hiljada drugih mravi koje je Tupavko ranije spaseo. Mravi su pronašli sve bisere i sakupili na jednu gomilu pa je tako Tupavko rešio prvi zadatak.
U drugom zadatku je trebao da ode do jezera i izvadi ključ koji je otvarao vrata od sobe gdje je spavala careva ćerka. Kad je Tupavko stigao na jezero, doplivale su patke kojima je ranije spaseo život, zagnjurile i izvadile mu ključ iz jezera. Tako je Tupavko rešio i drugi zadatak.
Treći je zadatak bio najteži. Tupavko je trebao između tri usnule careve ćerke izabrati najljupkiju i najmlađu. Ali sve tri su ličile i nije ih se moglo razlikovati po ničemu, osim po tome što su pre spavanja jele različite slatkiše. Najstarija je uzela komad šećera, srednja malo sirupa, a najmlađa kašiku meda.
U momentu kad je Tupavko morao da odabere, pojavila se pčelinja matica čije je gnezdo ranije spaseo od vatre. Ona je prešla preko usnana sve tri devojke i zaustavila se kod one koja je pre spavanja jela med. Tako je treći carev sin uspeo da pronađe pravu devojku.
Čarolija je nestala sa dvorca pa su se svi probudili iz sna, a oni koji su bili okamenjeni opet su dobili ljudsko obličje. Na kraju se Tupavko oženio najmlađom carevom ćerkom i po smrti njenog oca je postao car, a njegova braća su oženila druge dve sestre.
Analiza likova
Likovi: Tupavko, starija braća
Tupavko – najmlađi od trojice carevih sinova. On je ujedno i najbolji od njih. Nakon što se njegova starija braća nisu vratila s puta na koji su otišli, on je krenuo da ih traži. Kad ih je našao, s njima je nastavio da putuje svetom. Iako su mu se braća ismejavala jer nije bio naročito pametan, Tupavko je, zahvaljujući svojoj dobroti, na kraju uspeo da reši zadatke koje njegova starija braća nisu bila sposobna rešiti. Dobro koje je on učinio kasnije mu se vratilo pa se on oženio carevom najmlađom ćerkom, a posle je i sam postao car.
Starija braća – neodgovorni su i željni pustolovina. Zavedeni svetom i novim načinom života više se nisu ni vratili kući. Za razliku od Tupavka, dva starija brata nisu bili dobre osobe. Tupavko je nekoliko puta morao da ih sprečava da ne rade loše stvari. Nisu bili sposobni rešiti zadatke koji bi pomogli da se skine čarolija s dvorca.
Beleške o piscu
Jakob i Vilhelm Grim su poznati nemački pisci bajki, opšte obrazovani ljudi, lingvisti i oni koje je zanimao folklor i kulturno bogatstvo. Jakob je rođen 1785., a brat Vilhelm godinu dana kasnije.
Obojica su studirali pravo u Marburgu. Za vreme studija bili su aktivni u kritikovanju kralja Ernesta Avgusta I, tako da ih je on proterao sa univerziteta.
Prvu kolekciju narodnih priča, koje su se do tada prenosile usmenim putem među narodom, objavili su 1812. Tada su sadržale samo 86 priča i kroz ponovna objavljivanja i reizdanja u narednih 40-tak godina taj broj je narastao na preko 200. U takvom izdanju ih poznajemo danas.
U njihove najpoznatije bajke spadaju: Crvenkapa, Ivica i Marica, Kraljević žabac, Trnova Ružica, Palčić, Zlatokosa…
Ostavite odgovor