Pesma "Oprosti kamenu što ćuti", pripada zbirci pesama "Kamena uspavanka", donosi nam personifikaciju kamena, njegovo oživljavanje i ukrštanje čoveka sa prirodom. Svi Raičkovićevi soneti su sabrani u zbirci koja nosi naziv "Kamena uspavanka" objavljenoj 1963. godine. U početku je sadržaj zbirke nosio pedeset pesama, da bi se kasnije dodavali novonastali soneti, i … [više]
Stevan Raičković
Stevan Raičković smatra se jednim od najznačajnijih srpskih savremenih književnika. Bio je pesnik, prozaik, pisac za decu i prevodilac. Raičković je rođen 1928. godine u Neresnici kod Kučeva. U školu je krenuo u rodnom mestu, a kasnije je pohađao gimanziju u Senti, Kruševcu, Smederevu i Subotici. Maturirao je 1947. godine, a nakon toga otišao u Beograd, gde je upisao studij na Filološkom fakultetu.
Otkako je počeo da objavljuje pesme za vreme studija, Raičković je postao saradnik u raznim listovima. Radio je i kao saradnik Literarne redakcije Radija Beograd. 1959. godine postao je urednik u izdavačkoj kući "Prosveta". Taj posao radio je do 1980. godine.
Već sa 17 godina Raičković je počeo da objavljuje pesme, iako je njegova stvarna suradnja s raznim listovima i časopisima počela 1949. godine. Prva objavljena zbirka bila mu je "Detinjstvo", izdata 1950. godine.
Ukupno za života Raičković je objavio 20 zbirki pesama, od kojih su mu najpoznatije: "Pesma tišine", "Balada o predvečerju", "Kasno leto", "Tisa", "Kamena uspavanka", "Stihovi", "Prolazi rekom lađa", "Varke", "Zapisi" i druge.
Prevodio je i ruske pesnike, a osim pesama, napisao je sedam knjiga za decu i nekoliko knjiga eseja. Knjige za decu su mu: "Veliko dvorište", "Družina pod suncem", "Gurije", "Krajcara i druge pesme", "Vetrenjača", "Male bajke", "Slike i prilike".
1972. godine Raičković je postao dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti, a 1981. godine primili su ga za redovnog člana. Dobitnik je i brojnih književnih nagrada kao i društvenih priznanja, što ga je svrstalo u jednog od ponajboljih srpskih pisaca. Među tim nagradama su i Zmajeva nagrada, Njegoševa nagrada, Nagrada Neven, Goranov vijenac, Nagrada Desanka Maksimović, Nagrada Dušan Vasiljev i mnoge druge.
Stevan Raičković umro je 2007. godine u Beogradu.
Kuda potonu Pek
Pesma "Kuda potonu Pek", pripada zbirci pesama "Kamena uspavanka", donosi nam svu pesnikovu bol i teskobu zbog urbanizacije života. Svi Raičkovićevi soneti su sabrani u zbirci koja nosi naziv "Kamena uspavanka" objavljenoj 1963. godine. U početku je sadržaj zbirke nosio 50 pesama, da bi se kasnije dodavali novonastali soneti, i izdanje iz 1998. sadrži 71 … [više]
Kamena uspavanka
Sonet "Kamena uspavanka" objavljen je prvi put u 1952. godine na naslovnoj strani časopisa "Svedočanstvo". Svi Raičkovićevi soneti su sabrani u zbirci koja nosi naziv, kao i pesma, "Kamena uspavanka", objavljenoj 1963. godine. U početku je sadržaj zbirke nosio pedeset pesama, da bi se kasnije dodavali novonastali soneti i izdanje iz 1998. sadrži 71. sonet. Pesme iz … [više]
Male bajke
Knjiga "Male bajke" sastoji se od 20 kraćih bajki za decu, ali mogu ih čitati i odrasli. Nekoliko bajki namenjeno je isključivo deci, to su: "Bajka o skitnici i mravima", "Bajka o kovaču i lancu", "Bajka o hrastu", "Bajka o belom konju", "Bajka o galebu", "Bajka o livadi i skakavcima" i "Bajka o vetriću".Bajke namenjene odraslima i deci u kojima se posredstvom … [više]
Septembar
Stevan Raičković srpski je književnik i pesnik koji se danas smatra jednim od najvažnijih srpskih pesnika i to uz svoje savremenike Vaska Popu i Miodraga Pavlovića. Raičković je pisao pesme koje se zbog svojih karakteristika mogu opisati kao neoromantične, ali i savremene. Pjesme je počeo objavljivati posle Drugog svetskog rata, 1945. godine, kada je imao samo 17 … [više]
Veliko dvorište
"Veliko dvorište" jeste zbirka pripovedaka i anegdota iz života bezimenog dečaka, koji je i pripovedač u tekstu. Dečak priča svoja sećanja iz perspektive odraslog čoveka, pa možemo da pomislimo kako se radi i o autobiografskom delu koje govori o crticama iz života samog Stevana Raičkovića.Ovo je knjiga koja smešta većinu radnji uz reku Tisu, u brojne bezimene … [više]