U pripovetkama Veljka Petrovića srećemo realizam, ono što je do tada u srpskoj književnosti bilo prećutno. Kod njega se taj realizam naročito video u tome što je on razumeo život i življenje, više nego pisanje. U pripovetkama ne nailazimo na pesimizam, njegovi likovi žive, vole, retko se ubijaju i zastranjuju. Njihova snaga je u naglom stvaranju, stil je plastičan i … [više]
Veljko Petrović
Veljko Petrović je rođen 1884. godine u Somboru, a umoro u Beogradu 1976. godine.
Od 1902. dodine studirao je pravo u Budimpešti. A prve pesme je počeo da objavljuje 1905. godine. Od 1906. godine uređuje mesečnik na mađarskom jeziku "Kroacija", da bi 1908. godine prešao u Sremsku Mitrovicu kao urednik "Slobode". Pored ovih, uređivao je časopise "Srpske riječi", bio je dopisnik za novosadski "Branik" i sarajevski "Narod", kao i urednik "Savremenih pitanja".
U Beogradu upoznaje pesnika Simu Pandurovića i uglednog Jovana Skerlića kojem će postati književni miljenik. U jeku Balkanskih ratova, u beogradskom Narodnom pozorištu upoznaje Maru Mandurašević, ćerku pančevačkog trgovca sa kojom će se venčati 1919. godine.
1918. godnie izabran je za člana Jugoslovenskog odbora i nadao se da će biti postavljen za ambasadora u Budimpešti, ali umesto toga imenovan je referenta u odseku Ministarstva prosvete za Bačku, Banat i Baranju, da bi nakon toga bio prebačen u Beograd. 1912. bio je šef Kabineta ministra. 1930. godine kao izveštač lista "Politika" bio je u Budipešti. Radio je i na časopisima "Novi Srbobran", "Srpski književni glasnik", "Brankovo kolo", "Delo", "Savremenik", "Nova iskra", "Slovenski jug".
1912. godine izdaje svesku "Rodoljubive pesme", a 1914. godine knjigu pesama "Na pragu". Od 1920. godine počeo je da štampa izbor svojih novela u knjigama "Bunja i drugi iz Ravangrada", "Dah života", "Bunja", "Pomerene savesti", "Tri pripovetke", "Iskušenje", "Pripovetke", "Izdanci iz opaljenog grma", "Prepelica u ruci". Napisao je oko sto pripovedaka.
Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske i Srpske književne zadruge, dugogodišnji upravnik Narodnog muzeja u Beogradu. Dobitnik je nagrade Saveza književnika Jugoslavije.
U njegovu čast dodeljuje se nagrada "Veljkova golubica" na svečanosti "Veljkovi dani" u Somboru.
Salašar
U svojim novelama Veljko Petrović daje savremeni život srednjeg i gospodskog staleža Srba u Ugarskoj, Bosni i šire. Proza Petrovića nam daje veliku panoramu srpskog sveta. On nam donosi više imena, više staleža, više vrsta osešanja nego i jedan srpski pripovedač. Donosi nam sliku duševnih stanja ljudi u svim vrstama briga i položaja, starosti i taština. Njegove drame … [više]
Ratar
Pesma "Ratar" Veljka Petrovića je rodoljubiva, socijalna pesma u kojoj pesnik izražava saosećanje prema teškom životu ljudi, nepravdama i siromaštvu. U poeziji Petrovića nalazimo dualizam između nezavisne, modernističke jedinke i vernoga člana nacionalne zajednice. Njegova poezija je poezija nervoze modernog čoveka i nacionalne energije tradicionalnoga … [više]