Esej Isidore Sekulić "O kulturi" nastao je 1952. godine. U njemu nam Isidora pokušava približiti i objasniti pojam "kultura". Ona je nadahnuta i svestrana ličnost i ovim esejskim delom pokušala je prodreti u srž problema i termina kultura. Kao književni kritičar i esejističar Isidora Sekulić ima posebno mesto u srpskoj književnosti. Za kritičare je književno delo … [više]
Isidora Sekulić
Isidora Sekulić rođena je 18. februara 1877. godine. Bila je srpska književnica, akademik i prva žena član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Rođena je u bačkom selu Mošorinu, da bi svoje detinjstvo provela u Zemunu, Rumi i Novom Sadu. Doktorirala je 1922. godine i bila je prvi predsednik Udruženja pisaca Srbije.
Isidora je znala više jezika, poznavala više kultura i područja umetničkog izražavanja. Izabrana je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 1939, a za redovnog člana 1950. godine, kao prva žena akademik. U njeno ime, na Topčideru je podignut spomenik 2015. godine.
Njena najvažnija dela su "Saputnici", "Pisma iz Norveške", "Iz prošlosti", "Đakon Bogorodične crkve", "Kronika palanačkog groblja", "Zapisi", "Analitički trenuci i teme", "Zapisi o monme narodu", Njegošu knjiga duboke odanosti", "Govor i jezik", "Kulturna smotra naroda" i mnoga druga.
Umrla je u Beogradu 5. aprila 1958. godine. Nikada se nije udavala, te stoga nikada nije imala decu.
Nagradu "Isidora Sekulić" dodeljuje beogradska opština Savski Venac i dodeljuje se od 1967. godine.
Gospa Nola
Pripovetka "Gospa Nola" pripada zbirci pripovedaka koje nose naziv "Kronika palanačkog groblja" objavljenoj 1940. godine, i govori nam o Stanojli Lazarić, ženi koja je čitav svoj život podarila drugima. Isidora Sekulić je ovu zbirku posvetila, kako je i sama napisala, "seni svoga oca Danilu Sekuliću". Sve pripovetke u zbirci, osim dve, počinju opisom groblja na … [više]
Bure
Pripovetka "Bure" pripada zbirci pripovedaka koja nosi naziv "Saputnici" objavljenoj 1913. godine. Zbirka pripovedaka predstavlja jednu vrstu intimnog dnevnika. Po stavu i postupku zbirka je izrazito subjektivna, pripoveda se u prvom licu. Date su nam opšte teme i one čine glavni tok, a usklađeni su sa određenom ličnom situacijom i subjektivnim raspoloženjem pisca. … [više]