Dobriša Cesarić je pesnik malih stvari i jednostavnog izraza. Njegove su pesme lako razumljive jer su pisane jednostavnim stilom i jezikom, ali to ne znači i da su "plitke". Cesarića i njegov lirski izraz najbolje karakteriše vidrićevsko-matoševska tradicija koja uzdiže pesnika do neosporive originalnost i autentičnosti u koje on unosi sopstvene pesničke … [više]
Dobriša Cesarić
Dobriša Cesarić je poznati hrvatski pesnik i prevoditelj. Rođen je u Požegi 1902. godine, kao dete šumskog inženjera Đure i majke Marije Cesarić. Dobriša je detinjstvo proveo u Osijeku gde je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Tokom Prvog svetskog rata preselio se u Zagreb gde je završio gimnaziju. Maturirao je 1920. godine i upisao Pravni fakultet, a zatim i filozofiju koju je i diplomirao.
Nakon diplome radio je u arhivu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a onda kao bibliotekar u Higijenskom zavodu. Radio je i kao lektor. Za vreme NDH radio je u Uredu za hrvatski jezik unutar Ministarstva narode prosvete. Nakon Drugog svetskog rata bio je urednik u izdavačkom preduzeću Zora. Kao književnik bio je član JAZU-a i predsednik Društva književnika Hrvatske.
Cesarić je pesme počeo pisati još kao osnovnoškolac, a sa 14 godina objavio je svoju prvu pesmu "I ja ljubim" u omladinskom listu "Pobratim". 1931. godine je objavio svoju prvu zbirku pesama "Lirika" za koju je dobio nagradu Jugoslavenske akademije. Svoje pesme je objavljivao i u raznim književnim časopisima, a pisao je i izdavao i prikaze.
Cesarić je svoje pesme obedinio u desetak zbirki pesama. Neke od njih su: "Izabrani stihovi", "Pjesme", "Knjiga prepjeva", "Tri pjesme", "Izabrane pjesme", "Poezija", "Slap", "Izabrane pjesme" i njegova najpoznatija zbirka "Voćka poslije kiše". Nekoliko zbirki pesama objavljeno je i posmrtno, a među njima su "Spasena svjetla", "Srebrna zrnaca u pjesniku", "Balada iz predgrađa", "Dobriša Cesarić. Pjesme." i druge.
Za svoj književni rad bio je nagrađivan mnogim prestižnim nagradama. Među njima su već spomenuta nagrada JAZU-a za zbirku "Lirika", zatim godišnja Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada Vladimir Nazor za životno delo i Goranov vijenac.
Osim poezijom, bavio se i prevoditeljskim radom, a prevodio je dela s njemačkog, italijanskog, ruskog, mađarskog i bugarskog jezika.
Dobriša Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine. U njegovu spomen se odražavaju Dani Dobriše Cesarića u Požegi u sklopu čega se dodeljuje hrvatska pesnička nagrada Dobriša Cesarić, nagrada za najbolji neobjavljeni pesnički rukopis na hrvatskom jeziku.
Oblak
Dobriša Cesarić je jedan od najznačajnijih i najpoznatijih hrvatskih pesnika, čija dela se čitaju i uče od najnižih razred osnovne škole. Njegova najpoznatija zbirka pesama je "Voćka poslje kiše", a stihove istoimene pesme zasigurno zna gotovo svaki osnovnoškolac. U istoj zbirci nalaze se sve poznatije Ceasarićeve pesme, među kojima su i pesme "Oblak", "Slap", "Balada … [više]