Stefan Malarme značajan je francuski pesnik, parnasovac i jedan od osnivača književnog pravca simbolizma. Njegovi radovi utjecali su čak i na avangardu dvadesetog veka, na umjetnost kubizma, dadaizma i futurizma. Ipak, najznačajniji je bio njegov uticaj na simbolizam u književnosti. Njime je Malarme zagovarao stvaranje novog jezika kojim će se izricati čista poezija, … [više]
Stefan Malarme
Stefan Malarme značajan je francuski pesnik. Bio je prnasovac i jedan od začetnika simbolizma, koji je svojim pesništvom kasnije imao značajnog uticaja i na neke umetničke pravce avangarde, poput kubizma, dadaizma i slično.
Malarme je rođen u Parizu 1842. godine pod imenom Etjen Malarme. Iako je dolazio iz obitelji činovnika, što su mu bili i djed i otac, Malarme je odlučio posvetiti se jezicima i književnosti. Diplomirao je 1860. godine, a već dve godine kasnije objavio svoju prvu pesmu "Placet" u francuskom magazinu Le Papillon. Otišao je dalje na studij u London, kako bi usavršio engleski jezik. 1863. se oženio, a već sledeće godine dobio ćerku Ženeviv.
Malarme je počeo da predaje engleski jezik, a kao učitelj imaju je nameštenja diljem Francuske, sve dok nije došao u Pariz gde je radio do mirovine 1893. godine. Iako je Malarme živio u siromaštvu i u duši bio boem, on nije bio jedan od onih koji su svoje frustracije lečili po kafanama. Živio je mirno i radišno, a svoje intelektualne potrebe zadovoljavao je sa svojim društvom pesnika i filozofa koji su se okupljali u salonima i raspravljali o književnosti, umjetnosti i filozofiji. Grupa se nazivala "utorkaši", jer su se okupljali utorcima, a među njima bile su mnoge važne ličnosti književnosti, poput V.B. Jejtsa, Rajner Marije Rilkea, Pola Verlena i drugih.
Osim toga, Malarme je uz Andrea Gidea, Pola Valerija i Marsela Prusta bio dio grupe koja je sebe nazivala "Dekadenti". Kasnije će Malarme i Valeri, uz Bodlera, postati zatečnici simbolizma.
Najpoznatija kasnija zbirka Malarmea je "Un coup de des" ("Jedno bacanje kocke"), izdana 1914. godine, u kojoj će da predstavi sve značajke svog simbolističkog pesništva, koje uključuje odnos između sadržaja i forme u službi iskazivanja ideje pesama. Najpoznatija Malarmova dela su "Popodne jenog fauna", "Sabrane pesme", "Stranice", "Lutanja", " Muzika i književnost" i "Stihovi i proza".
Malarme je umro 1898. godine, dok je radio na svom poslednjem delu, koje je nazivao "Grande Oeuvre" ("Veliko djelo").