• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Autori
  • Književnost
Prepričane kratke lektire >>

Vila zida grad

Autor: Narodna pesma

„Vila zida grad“ lirska je narodne pesma nastala u vremenu dok pisana reč još uvijek nije vladala na ovim prostorima i gotovo sve priče prenosile su se usmenim putem, s kolena na koleno. Takve priče smatraju se najstarijim primercima usmene lirike. Deo su narodne kulture svih država našeg regiona, i u svakom regionu malo su promenenje s obzirom na motive. Ipak, glavna radnja i pouka, uglavnom ostaju isti.

Pesmama se objašnjavaju neke pojave u prirodi koje neuk čovek tada nije mogao da objasni naukom i logikom, pa se objašnjavala maštom i duhovnošću. Pa tako neke priče govore o nastanku Sunca, Meseca i ostalih nebeskih tela te su im, kako bi se ljudi mogli poistivetiti s njima, dane ljudske osobine. Kako bi bile zanimljive i poučne, dodani su im i motivi natprirodnih bića kao šti su zmajevi, aždaje, veštice, vile is lično. Zbog toga su ove pesme vrlo slične bajkama.

Glavni motivi u ovim, pa tako i u ovoj pesmi, su vile. One su i inače vrlo čest motiv južnoslavenskih mitoloških priča.  Uvek su zamišljane vrlo slično – kao lepa i dobra bića ženskog roda čija je zadaća da pomažu ljudima. Uvek su opisivane kao vrlo lepe devojke, često zlaćane kose, u dugim haljinama i sa krilima. Neretko su i naoružane lukom i strelama. Vile u usmenoj predaju uvek žive u šumama, planinama, pored voda ili u oblacima. Dakle, uvek negde u prirodi, daleko od ljudi. Postojalo je ubeđenje da se one rađaju ili iz rose i kiše, iz cveća ili duge, a posebno značajne dvorce rade u oblacima, pa su oni izuzetno lepi i raskošni.

Ova pesma ima važne motive iz slavenske mitologije, ali ima i svoj religiozni sloj. Poput mnogih pesama iz  narode predaje, te je sa vremenom poprimila oblik u kojem je sada čitamo. Jednom zabeležena, više se nije toliko menjala, ali do tada, menjala se ne samo s obzirom na mitološku analogiju, nego i s obzirom na jezično-umetničke elemente.

Vila zida grad – analiza pesme

Ova pesma govori o tome kako vila zida grad na oblaku. Taj grad nalikuje na srednjovekovne gradove, koji su imali i dvorce, zamkove, velike zidine i kapije. Proces gradnje opisan je jednostavno, ali sa posebnim naglaskom na raskoš onoga što vila gradi. Tako se ističe njeno bogatstvo, sve što poseduje, a što običnim ljudima nikada neće biti dostupne. Upravo je i ovo jedna od odlika ovakvih mitoloških pesama – govore o stvarima o kojima ljudi sanjaju i koje bi rado sami imali. Tako im se uleva nada da će jednog dana i oni moći da ostvare svoje snove, ako budu dovoljno marljivi.
Pesma započinje stihom koji govori da je vila gradila grad ni na nebu ni na zemlji. Ovaj deo ima i metaforičko značenje, kojima se potvrđuje da vile žive na granici između zbilje i sna. One nosi posve ni zemaljska ni duhova bića i upravo su zbog toga toliko mistična. Niti su dohvatljiva niti su posve nedohvatljiva, jer je građen na „grani od oblaka“.

Taj grad je napravljen od zlata i bisera, a posebno se pažljivo naglašava od čega su napravljena vrata toga grada:

Jedna vrata sva od zlata,
Druga vrata od bisera,
Treća vrata od škrleta.

Nakon toga pesma govori kako vila na zlatnim vratima ženi sina, na bisernima udaje kćer, a na onima od škerleta, sama sedi. Primećujemo kako za svoju decu ona ima najraskošnija vrata, a sebi ostavlja ona udobna, ali manje vredna. Zlatna se vezuju uz muško dete, a biserna uz žensko, jer biseri se ionako uvek vezuju za devojke i njihovu nevinost.

U nastavku pesme vidimo da se vila igra s munjama i gromovima. Ovime se pokušavalo objasniti odakle dolaze ovi prirodni fenomeni, pa je bilo vrlo lako reći da su delo nekih nezemaljskih bića – kao što su vile. Vidimo kako su ove priče svojevremeno imale i tu neku vrstu edukativnog karaktera, vezanog za kulturu i religiju.

U pesmi se spominje i rivalstvo između žene i muškarca u kojem, pomalo neobično, sudbina staje na stranu žene. Ona nadigrava muškarca, iako su muškarci u prošlim vremenima bili u boljem društvenom položaju od žena. Ipak, usmenom predajom više su se bavile žene – one su te koje su deci pričale priče – pa su i one te koje su te priče mogle da menjaju u korist svoga pola, što je vrlo zanimljiva stavka u razvitku fabula ovih priča.

Autor: V.B.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Desanka Maksimović Dušan Radović Đura Jakšić Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miloš Crnjanski Miodrag Pavlović Molijer Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje lektire

Rani jadi

Rani jadi obrađena lektira književnika Danila Kiša. Lektira sadrži detaljan prepričani … [više]

Pinokio

Pinokio obrađena lektira književnika Karla Kolodija. Lektira sadrži detaljan prepričani … [više]

Carevo novo odelo

Carevo novo odelo obrađena lektira književnika Hansa Kristijana Andersena. Lektira sadrži … [više]

Čiča Gorio

Čiča Gorio obrađena lektira književnika Onore de Balzaka. Lektira sadrži detaljan … [više]

Galeb Džonatan Livingston

Galeb Džonatan Livingston obrađena lektira književnika Ričarda Baha. Lektira sadrži … [više]

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Lektire.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2021. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija