• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Knjige
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Biografije
  • Književnost
Priprema i konzerviranje hrane za zimnicu >>

Stepski vuk

Analiza lektire / Herman Hese

Stepski vuk roman je nemačkog književnika Hermana Hesea, objavljen 1927. godine. Autor govori o nezadovoljnom i osamljenom intelektualcu Hariju Haleru opisujući njegovo duhovno stanje kroz stalnu borbu između dve suprostavljene strane, njegove ljudske i vučje prirode.

Roman u samim počecima nije bio prihvaćen od strane čitatelja, pa je čak neko vreme bio zabranjen u SAD-u zbog detaljnih opisa upotrebe droga i opscenih situacija. Hese je roman napisao kada je i sam bio u vrlo teškom i depresivnom razdoblju kada ga je mučio osećaj usamljenosti i izolovanosti od sveta. Bio je nezadovoljan građanskim društvom i tehničkom civilizacijom. Pomišljao je na samoubistvo. Roman stiče popularnost tokom 60-ih i 70-ih godina među pripadnicima hipi-pokreta.

Mesto radnje: Nemačka

Glavni likovi: Hari Haler, Hermina, Pablo

Kratak sadržaj prepričano

Hari Haler je usamljeni intelektualac u ranim četrdesetima, ljubitelj književnosti i klasičara poput Getea i Mocarta. U svom neurednom i usamljenom životu teško može da pomiri svoju divlju prirodu i ideale, surovi vučji nagon, sa građanskim i kulturnim načelima običnog građanina.

Jedne večeri je odlučio da potraži utehu u alkoholu u obližnjoj krčmi „Kod crnog orla“ gde mu u ruke dospeva knjižica „Traktat o Stepskom Vuku“ koja detaljno opisuje njegov život i njegovo stanje uma što ga podstiče na nova razmišljanja. Hari pomišlja na samoubistvo.

Uskoro u istoj krčmi sreće ženski lik po imenu Hermina koja ga upoznaje sa noćnim životom, kurtizanom Marijom koja mu postaje ljubavnica, plesom i saksofonistom Pablom zbog kojeg Hari počinje da ceni džez. Premda naizgled srećan Hari, ipak oseća kako ga Hermina pretvara u buržoasku ništariju kojoj život gubi značenje.

Tu dolazi do unutrašnjeg Harijevog previranja između pobunjenog pojedinca i nekoga ko istovremeno nastoji da se uklopi u društvo.

Hari se na kraju zaljubljuje u Herminu, a Pablo ga uvodi u svet droge koji je u knjizi opisan kao „mistično pozorište“, a ujedno je odraz Harijeve psihe. Sledom nadrealnih iskustava poput ubistva Hermine, razbijanja vlastitog odraza u ogledalu i razgovora sa Mocartom, Hari dolazi do novih spoznaja koje ga uče kako da se smeje samom sebi i prebrodi svoje krize. Autor stalno opisuje razmišljanja glavnog lika o samom sebi i koja je njegova uloga u svetu.

„Pogled Stepskog vuka proniknuo je u svekoliko naše vreme, svekoliko marljivo prenemaganje, sav štreberaj, svu ispraznost, celu površnu igru jedne umišljene, plitke duhovnosti – ah, išao je pogled nažalost još dublje, išao je dalje nego što je tek pogled na nedostatke i beznadežnost našeg vremena, naše duhovnosti, naše kulture. Išao je sve do u srce svekolike dileme jednog mislioca, možda jednoga koji zna, sumnju u dostojanstvo i smisao ljudskog života uopšte.“

Beleška o autoru

Herman Hese bio je nemačko-švajcarski književnik, rođen je 2. jula 1877. godine u Kalvu u Nemačkoj, a umro je 9. avgusta 1962. u Montanjoli u Švajcarskoj. Hese dolazi iz porodice evangelističke verske tradicije, no on je već sa 13 godina odlučio da će biti pesnik.

U početku je pisao romantične pesme i priče, a kasnije se ističe kao nemački pripovedač i romanopisac. Jedan od prvih romana „Pod točkom“ (1906.) imao je autobiografske elemente. Delo „Peter Kamencind“ koje ga je proslavilo kao književnika objavljeno je 1904. godine.

1912. odlazi u Indiju što je uslovilo nastanak dela: „Iz Indije“ (1913) i „Sidarta“ (1922). Imao je demokratska uverenja i česte pacifističke napise zbog čega odmah po završetku Prvog svetskog rata 1919. odlazi u Švajcarsku, a 1921. postaje Švajcarski državljanin.

Hese se okreće psihoanalizama mladih usamljenika koji se suprotstavljaju društvenim normama i tako nastaju dva romana „Demijan“(1919) i „Stepski vuk“ (1927) koji mu donose svetsku slavu.

Hese nastavlja u duhu psihoanalitičkih romana te nastaje roman „Narcis i Zlatousti“ (1930) pa na kraju njegovo najopsežnije delo, utopistički roman „Igra Staklenim perlama“ (1943) napisano za vreme Drugog svetskog rata. Hese je 1946. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Desanka Maksimović Dušan Radović Đura Jakšić Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miloš Crnjanski Miodrag Pavlović Molijer Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje objave

Kandid ili Optimizam

Srećni princ

Robinzon Kruso

Glava šećera

Junak našeg doba

Stolice

Devojčica sa šibicama

Žitije svetog Save

Marko Kraljević i Musa kesedžija

Kosovka devojka

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Digitalne knjige
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Molitva.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija