• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Knjige
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Biografije
  • Književnost
Priprema i konzerviranje hrane za zimnicu >>

Podne

Analiza lektire / Jovan Dučić

Pesma Podne lirska je pesma i pripada ciklusu Dučićeve poezije koja peva o prirodi. Brojne su njegove pesme sa ovim motivom. One su nekada vezane za siže ljubavnih odnosa i atmosfere, a nekada sa drhtajima subjektove duše i meditacijom. Vezane za spokojstvo koje lirski subjekat pronalazi u tihom i mirnom doživljaju prirode, kao u pesmi Podne. Osećamo usamljenost lirskog subjekta i njegovo suočenje sa postojanjem i njegovim kosmičkim okvirom.  

Dučićevo stvaralaštvo može se podeliti na tri faze: prva, Vojislavska faza, ona je u kojoj se oseća uticaj Vojislava Ilića na Dučićevu poeziju. Ova faza traje do Dučićevog odlaska u Ženevu u kojoj se razvija u okvirima domaće pesničke tradicije. Druga, parnaso-simbolistička faza koja traje do Prvog svetskog rata u kojoj dolazi do radikalnog raskida s prethodnom fazom, a Dučić počinje stvarati pod uticajem francuskih pesnika. Teži se ka otmenosti i savršenstvu forme. Treća faza je postsimbolistička faza koja nastupa nakon Prvog svetskog rata kada Dučić dostiže misaonu i umetničku zrelost. Više nego ljubavni i rodoljubivi, Dučić je bio pesnik prirode. Kreće se od deskriptivnog ka misaono-simbolističkom načelu.

U pesmi Podne pesnik nam u prvom delu daje sliku prirode. Trenutak na koji se stavlja akcenat jeste podne, kako nam i sam naslov pesme govori. Kroz sliku popodnevnih događaja pesnik nam zapravo iznosi stanje svoje duše, osećanja koja u njemu budi prikazani prizor. U prve tri strofe daje nam sliku ostrva, a u poslednje dve nam iznosi stanje svoje duše, smirenost i spokojstvo. Pesma je lirska, pisana dvanaestercem, ima pet strofa od četiri stiha (katrena). Rima je obgrljena, rimuju se prvi i četvrti, i drugi i treći stih.

Jedno osećanje je u Dučiću razvijeno do neobične mere, a to je koliko Dučić može osećati šumove. On može čuti sve prisutne šumove „površina šušti“, sve zvuke i talasanja vazduha. Njegova najbolja dela su opisi skoro sasvim neuhvatljivih glasova i šumova koje je čuo. Zbog poslednja dva stiha ovu pesmu ne možemo baš nazvati opisnom, a opet nam se sa druge strane postavlja kao sasvim precizna pesnička slika. U pesmi Polje, kao i u celoj zbirci, ušle su uz direktni uticaj sa Zapada i osećajnost, simbolika i motivi Mediterana, na mestu gde se on dodiruje sa Hercegovinom i pesnikovim mestom rođenja Trebinjem.

Podne – analiza pesme

Nad ostrvom punim čempresa i bora,
Mlado, krupno sunce prži, puno plama;
I trepti nad šumom i nad obalama
Slan i modar miris proletnjega mora.

Ljubičaste gore, granitne, do svoda,
Zrcale se u dnu; mirno i bez pene,
Površina šušti i celiva stene;
Svod se svetli topal, staklen, iznad voda.

Prah sunčani trepti nad ispranim peskom,
I srebrni galeb ponekad se vidi,
Svetluca nad vodom. I mirisu hridi
Mirisom od riba i modrijem vreskom.

Sve je tako tiho. I u mojoj duši
Produženo vidim ovo mirno more:
Šume oleandra, ljubičaste gore,
I bled obzor što se proteže i puši.

Nemo stoje u njoj srebrnaste, rodne
Obale i vrti; i svetli i pali
Mlado, krupno sunce; i ne šušte vali, –
Galeb još svetluca. Mir. Svuda je podne.

U pesmi Podne osećamo pritajenu pesnikovu prisutnost kao subjekta. Pesma nam se prikazuje sva u blještanju površina, agregatnih stanja, boja i vrelina. Mlado sunce prži sa neba i trepti nad šumom i obalama. Sunce se personifikuje, jer je sada jače nego u zimu, dobija ljudske osobine. Čempresi simbolišu rađanje, mladost, slobodu i oni sijaju i trepere na mladom suncu. Sunce je toliko jako i toplo da se oseća isparavanje. Taj miris soli i mora donosi nam poslednji stih u prvoj strofi. Imamo stapanje dva čula, miris i pogled, modar miris mora. Uz pomoć sinestezije pesnik nam uspeva dočarati i izgled i miris mora u isti mah. Proleće je jedno od najlepših godišnjih doba, priroda se tada budi i rađa. Svi mirisi iz prirode su sada jači i opijaju nas svojim mirisom.

Sunce koje obasjava gore čini da se one ogledaju u vodi, dok je more mirno i bez pene. Dok površina mora šušti i zapljuskuje stene, pesniku se čini da ih voda time celiva, a znamo da se ikone celivaju, daruju. Ta voda svežinom zapljuskuje stene koje je sunce ugrejalo. Čitava ta atmosfera u nas unosi spokoj, mir i tišinu. Svetlost i sunce prevladavaju u pesmi. Sve se sija od sunčevog treptaja i pesak koji svetluca opran morem. I srebrni galebovi se ogledaju u vodi. Oni su simbol beskrajne slobode i prostranstva. I miris riba se diže nad ostrvom. Uloviti ribu znači uhvatiti sreću i riba ovde simbolizuje slobodu, nesputanost, slobodno može plivati.

Naredne dve strofe nam donose pesnikova osećanja, odnosno mir koji u njemu budi prolećno popodne. Kao da se mirno more oslikalo na njegovu dušu i sada on oseća tu smirenost i tišinu. Šume i gore su u njemu probudile prirodno mirna osećanja, kao neko očišćenje od svih muka i nedaća od kojih može bolovati čovek. Obzor je horizont koji se nalazi pred pesnikovim očima i simbolizuje nam slobodu i beskrajnost. Opet je sunce to koje ga osvetljava i greje i čini da se on puši od isparavanja.  Pesnik je potpuno upio mir prirode, osetio slobodu koju oseća i galeb kada leti. Pesnik nam je iskazao svu svoju mediteransku ljubav prema moru i osećanje koje u njemu budi sećanje na ostrvo.

Obale nemo stoje i u svemu se oseća mir i tišina. U skoro svakoj strofi pronalazimo opkoračenje. Obično je da jedan stih predstavlja jednu misaonu celinu. Međutim, kada u naredni stih prenesemo nekoliko reči, takvu pojavu nazivamo opkoračenje „Nemo stoje u njoj srebrnaste, rodne Obale i vrti; i svetli i pali Mlado, krupno sunce…“ Sunce još obasjava ceo predeo i galeb još svetluca, ali se svuda oseća mir i tišina prolećnog popodneva. Pesma nas mami svojim vizuelnim, čulnim, taktilnim, mirisnim, toplotnim utiscima. Cela priroda kao da se nalazi iznad nas, uzvišena je. Na to nam ukazuju prilozi i time nam sugerišu na to da je priroda jača od čoveka.

Ujednačavajući pesme u ciklusima Dučić je vršio stroge eliminacije svega suvišnog, sižejnog, deskriptivno razvijenog. Dučić je nastojao da se izrazi pre muzikom reči nego jezikom opisivanja. Opredelio se za stih koji će preovladati u njegovoj poeziji, a to su jedanaesterac i dvanaesterac.

Prvih godina svoje delatnosti Dučić je bio verni sledbenik pesnika srpske književnosti. U izboru tema, metra, išao je putem kojim je koračao i mladi Vojislav Ilić. Međutim, na kraju se oslobađa tih okvira, odbacujući okove „vojislavizma“. U Ženevi i Parizu upoznaje se sa savremenom francuskom školom, naročito sa simbolistima. Osećajući da je uz pomoć njih otkrio svoj pravi poziv, postaje najbolji predstavnik francuskog modernizma u srpskoj književnosti.

Beleške o autoru

 Jovan Dučić bio je jedan od najznačajnijih srpskih modernističkih pesnika. Rođen je u Trebunju, najverovatnije 1872. godine, iako neki historičari kažu da je rođen 1874. Jovanov otac bio je trgovac i poginuo je 1875. godine u Hercegovačkom ustanku, a majka mu je umrla 1900. godine. Jovan je imao još dvojicu braće iz majčinog prvog braka.

Jovan je išao osnovnu školu u rodnom mestu. U Mostaru je završio trgovačku školu, jer se tamo preselio s porodicom, a zatim krenuo u Učiteljsku školu u Sarajevu. Diplomirao je u Somboru 1893. godine.

Nakon završenih škola radio je kao učitelj po raznim mestima. Dok je radio u Bijeljini, napisao je patriotske pesme „Otadžbina“ i „Oj, Bosno“ zbog čega ga je Austrougarska vlast poterala iz tog mesta. Nakon toga Dučić nije mogao da pronađe posao kao učitelj, sve dok se nije zaposlio u jednoj manastirskoj školi. Kao učitelj je radio i u Mostaru, gdje je s Aleksom Šantićeom pokrenuo časopis Zora i Književni krug. U Mostaru je takođe bio uhapšen i otpušten s posla. Iste godine otišao je na studije u Ženevu. U inostranstvu, tačnije u Ženevi i Parizu, proveo je desetak godina, održavajući veze s prijateljima u Mostaru i sarađujući s domaćim novinama i časopisima.

Svoju književnu karijeru započeo je još u ranoj mladosti. Već 1890. godine u srpskim i južnougarskim časopisima pojavila su se prva dela mladog pesnika. Više nego svi njegovi zemljaci bio je prevođen na strane jezike. Popularnost koju uživa u svim slovenskim zemljama potpuno je zaslužena.

Dučić je u Ženevi diplomirao pravo i vratio se u Srbiju, gde je dobio posao pisara. Takođe je bio i suosnivač Narodne odbrane u Kraljevini Srbiji. Postao je diplomata i posao ga je vodio po raznim delovima Evrope i Bliskog Istoka. Za vreme Drugog svetskog rata, Dučić je bio u Portugaliji, odakle je iste godine otišao u Indijanu, u SAD. Tamo je vodio organizaciju srpske dijaspore. Pisao je pesme, novinske članke i političke brošure. Njegove pesme bile su posebne i veoma su uticale na razvoj srpskog modernizma. Pesme su mu objedinjene u mnoge zbirke pesama, među kojima je i zbirka „Pesme“ – prva zbirka, koju je izdao 1901. godine. Osim poezije, pisao je i prozu, literarne eseje i studije.

Dučić je umro 1943. godine u Indijani u SAD-u, a njegovo telo je tek 2000. godine prebačeno u rodno mesto Trebinju, što mu je bila želja za života. U sećanje na Jovana Dučića i njegovo posebno i važno mesto u književnosti, svake godine dodjeljuje se nagrada za pesništvo „Jovan Dučić“, kao deo manifestacije „Dučićeve večeri“ u gradu Trebinju.

Autor: J.I.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Desanka Maksimović Dušan Radović Đura Jakšić Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miloš Crnjanski Miodrag Pavlović Molijer Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje objave

Bajka o caru Saltanu

Mali konjanik

Bajka o mrtvoj kenginji i sedam delija

Ala je lep ovaj svet

Pačija škola

Bajka o ribaru i ribici

Kandid ili Optimizam

Tri patuljka

Zlatokosa

Srećni princ

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Digitalne knjige
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Molitva.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija