• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Knjige
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Biografije
  • Književnost
Priprema i konzerviranje hrane za zimnicu >>

Farsa

Farsa je vrsta komedije. To je delo koje u sebi ima vulgarnu komiku, lakrdiju, burlesku. Farsa je sirova i puna je grubih šala i lakrdijskih efekata. Reč farsa potiče od francuske reči farce, i javlja se još u 15. veku, ova vrsta komedije i nastala je u Francuskoj.

Farsa je najčešće jednočinka, zasnovana na grubom humoru. U njoj nam se prikazuju prosti i grubi karakteri, a njihov iskrivljen pogled dočarava nam se upotrebom groteske, hiperbole, karikature. Dublje psihološke podloge u farsi nema, ali je posebno krasi vedrina i iskrenost narodnog duha. U farsi se koriste smešni gestovi i gegovi, ali i naročite lascivne šale.

Farsa je duboko prožeta veselošću i smislom za oštroumno. U njoj se naglašavaju karakterne crte junaka, ali isto tako se pomoću hiperbolizacije prikazuje i sama komična situacija. Od toga i potiče to da u farsama nalazimo stereotipne likove i situacije.

Farsa je nastala iz intermeca, što je komična predstava koja se umetala u srednjovekovne misterije i mirakule, koje su imale za cilj da oraspolože i razvesele publiku. U njoj srećemo elemente podrugljivog i do karikature iskrivljeno viđenje sveta i ljudskih odnosa. Farsu odlikuje živa radnja, puna brzih i neočekivanih izmena situacije.

U francuskoj farsa predstavlja dinamičan žanr sa mngo preokreta. Njena komika počiva na nakaznim karakterima i spoljašnjim efektima. Teme koje obrađuje uglavnom se tiču svakodnevnog života. Među glavnim temama spadaju one koje se tiču trgovačkih intriga, sudskih nepoštenja ili bračnog neverstva.

Vodeći francuski komediograf Molijer svoje stvaralaštvo započinje pisanjem farsi „Uobraženi bolesnik“. Veoma brzo farsa se proširila i na ostatak Evrope, pa je nalazimo i u engleskoj književnosti, u delima Džona Hejvuda, Šekspira „Komedija zabune“, „Ukroćena goropadnica“, zatim Ben Džonson „Bartolomejski vašar“. U 19. veku u francuskoj je nalazimo kod Ežena Labiša i Žorža Fejdoa „Buba u uhu“, dok u 20. veku farse pišu Somerset Mom, Tom Stopard, Dario Fo. U poslednjim decenijama farsa prodire i u druge medije, poput filma i televizije.

U srpskoj književnosti farsu srećemo u ranim pozorišnim preradama kod Joakima Vujića, dok su najuspelija ostvarenja u stvaralaštvu Jovana Sterije Popovića, Branislava Nušića i Dušana Kovačevića.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Desanka Maksimović Dušan Radović Đura Jakšić Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miloš Crnjanski Miodrag Pavlović Molijer Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje objave

Bajka o caru Saltanu

Mali konjanik

Bajka o mrtvoj kenginji i sedam delija

Ala je lep ovaj svet

Pačija škola

Bajka o ribaru i ribici

Kandid ili Optimizam

Tri patuljka

Zlatokosa

Srećni princ

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Digitalne knjige
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Molitva.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija