• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Knjige
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Biografije
  • Književnost
Priprema i konzerviranje hrane za zimnicu >>

Enciklopedija

Enciklopedija predstavlja obimno delo u kom je sažeto i sistematično izneto sveukupno ljudsko znanje i kultura. Građa u enciklopedijama je uglavnom sistematizovana prema azbučnom redosledu.

Enciklopedija sakuplja opšta znanja ili znanja iz određene oblasti nauke i umetnosti. U enciklopedijama nalazimo pojam koji se opisuje i samo objašnjenje pojma. Enciklopedije sastavljaju timovi stručnjaka i objavljuju je institucije koje su od nacionalnog značaja. Postoje razne vrste enciklopedija, a izdaju se kao opšte, nacionalne i posebne, odnosno stručne enciklopedije. Enciklopedije se stalno dopunjavaju i prema tome imamo dopunjena izdanja. Osnovni razlozi stalnog dopunjavanja enciklopedija jeste taj da one zadrže aktuelnost, kao i korak sa vremenom.

Opšte enciklopedije su one koje sabiraju različita znanja iz različitih oblasti. Posebne, odnosno specijalizovane enciklopedije su one koje sadrže podatke iz određene oblasti, na primer, medicine, arhitekture, muzike i druge.

Prema načelu organizacije možemo razlikovati abecedne, alfabetske, sistematske i druge enciklopedije.

Stil koji podrazumevaju enciklopedije podrazumeva sažetost, preciznost, objektivnost, jasnost, nedvosmislenost. U enciklopedijama se koriste mnogobrojne skraćenice, kao i upućivanje na druge odrednice u okviru izdanja u cilju izbegavanja ponavljanja i gomilanja teksta.

U antičkoj Grčkoj pojam enciklopedija je označavao znanja koja su označena kao sedam slobodnih veština, a to su gramatika, dijalektika, retorika, aritmetika, geometrija, astronomija, muzika, da bi se u kasnijim, latinskim vremenima, proširila i na medicinu i arhitekturu. Među rane eciklopedijske radove spadaju „Istorija prirode“, trideset sedam knjiga Plinija Starijeg, „Novum organum“ i mnoge druge.

Za enciklopediju kakvu danas poznajemo najzaslužniji su francuski umetnici Didro i Alamberom. Za njima sledi engleska „Encyclopedia Britanica“.

U Kraljevini Jugoslaviji najznačajnije su „Narodna enciklopedija“ Stanoja Stanojevića, dok je u SFRJ bio značajan Leksikografski zavod u Zagrebu koji je objavio nekoliko značajnih enciklopedija „Opća enciklopedija“, „Enciklopedija Jugoslavije“, „Medicinska enciklopedija“ i druge. Jedna od najpopularnijih opštih enciklopedija na srpskom jeziku bila je „Mala enciklopedija“ (izdanje Prosvete) koja ima i nekoliko dopunjenih izdanja.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Desanka Maksimović Dušan Radović Đura Jakšić Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miloš Crnjanski Miodrag Pavlović Molijer Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje objave

Bajka o caru Saltanu

Mali konjanik

Bajka o mrtvoj kenginji i sedam delija

Ala je lep ovaj svet

Pačija škola

Bajka o ribaru i ribici

Kandid ili Optimizam

Tri patuljka

Zlatokosa

Srećni princ

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Digitalne knjige
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Molitva.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija