• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Knjige
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Biografije
  • Književnost
Priprema i konzerviranje hrane za zimnicu >>

Doživljeni govor

Doživljeni govor se javlja unutar pripovedanja u trećem licu kada se neposredno prelazi na iznošenje misli i osećanja pojedinog lika pripovetke, kao njegovo sopstveno pripovedanje, a ne piščevo. Javlja se kao nekakav unutrašnji monolog, ali sada u trećem licu.

Termin potiče od francuske reči style indirect libre ili slobodni indirektni govor. Doživljeni govor predstavlja oblik pripovednog diskursa pomoću kojeg se u tekstu predočavaju misli ili govor junaka. Kada se u tekstu susretnemo sa doživljenim govorom teško možemo razaznati kada je pisac predao reč svome liku. U tom prelazu nemamo nikakvih uobičajenih indikatora koji ukazuju na to da je uveden govor junaka. Nigde ne nalazimo napomene tipa „govorio je u sebi, mislio je, osećao je“ i drugo.

Doživljeni govor možemo prikazati, i istaći njegove karakteristike, tako što ćemo ga sagledati u odnosu na druge oblike govora kojima se predstavljaju misli u prozi. Na primer, direktni govor bi glasio: „moram da dođem sutra“, rekla je; indirektni bi glasio: „rekla je da mora da dođe sutra“; dok bi doživljeni govor glasio: „mora da dođe sutra“.

U doživljenom govoru, iako ga je teško prepoznati, postoje pojedini formalni indikatori koji nam mogu pomoći kako bi ga prepoznali u tekstu. Pažljivim čitanjem možemo uočiti određene stavove koji su karakteristični za neki lik, reči i idiome karakteristični za njega, kao i pojedini sudovi i tvrdnje koji nam svedoče o položaju nekog lika. Obično se smatra da on predstavlja dva glasa, junakov i pripovedačev.

Doživljeni govor je posebno karakterističan za prozu realizma i prvi put ga srećemo u romanu Gustafa Flobera „Gospođa Bovari“. Pisac ga je u svom romanu često koristio kako bi nam pokazao kako junak doživljava svet oko sebe, sa stanovišta junaka. Tako doživljeni govor povezujemo sa unutrašnjim monologom, što ga takođe dovodi i u vezu sa unutrašnjim gledištem junaka, odnosno sa fokalizacijom.

Doživljenim govorom koristili su se i Prust, Džejms Džojs, Virdžinij Vulf i drugi. U srpskoj književnosti doživljeni govor primećujemo kod Sime Matavulja, Vladana Desnice i drugih.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Desanka Maksimović Dušan Radović Đura Jakšić Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miloš Crnjanski Miodrag Pavlović Molijer Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje objave

Kandid ili Optimizam

Srećni princ

Robinzon Kruso

Glava šećera

Junak našeg doba

Stolice

Devojčica sa šibicama

Žitije svetog Save

Marko Kraljević i Musa kesedžija

Kosovka devojka

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Digitalne knjige
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Molitva.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija