• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.rs

Pomoć kod pisanja lektira

  • Naslovna
  • Knjige
  • Lektire
  • Pesme
  • Narodne pesme
  • Biografije
  • Književnost
Priprema i konzerviranje hrane za zimnicu >>

Dijalog

Dijalog u svom najširem značenju predstavlja razgovor između dva ili više likova, odnosno književnih junaka, bilo da je u pitanju epska, dramska ili pesnička forma. Predstavlja oblik kazivanja u kom se neki problem raspravlja u razgovoru između dva ili više likova.

Kao književni oblik dijalog ističe suprotnost ili sličnost među likovima. U tom dijalogu postepeno možemo otkrivati situaciju, tu igru koja nam otkriva određene osobine i osećanja sa jedne strane, a sa druge strane nam razvija samu radnju književnog dela. Reč dijalog potiče od grčke reči dialogos što znači razgovor.

Dijalog je sastavljen iz razgovora dva lika koji se sastoji iz razmene reči, odnosno niza pitanja i odgovora čija je uloga da nam predstavi sukob između sagovornika. Pored monologa, dijalog predstavlja jedan od osnovnih načina izlaganja drame. U književnosti dijalog predstavlja literarnu formu, odnosno konverzaciju koja može biti usmena i pisana.

Prvi put se reč dijalog spominje ko grčkih filozofa, Sofista, koji su raspravljali o antropološkim i filozofskim problemima čoveka. Te rasprave koje su vodili u formi dijaloga nazivali su dijalektikom. Pravi i prvi vrhunac dijalektike pronalazimo u Platonovim delima koji je pisao o dijalozima sa Sokratom.

Ukoliko se u dijalog između dve osobe uključi još neka, onda takav dijalog nazivamo i unakrsnim razgovorom. Dijalog u drami ima dve osnovne funkcije, jedna je da nam otkriva ideje, osećanja i karakter likova, a druga jeste da služi razvijanju radnje (zapleta i raspleta) ili fabule.

Dijalog može označiti i poseban književni žanr, filozofsko ili književno delo napisano u formi razgovora. Filozofski dijalog se razlikuje od stroge naučne rasprave po načinu izlaganja ideja. Umesto sopstvenog gledišta suprotstavljaju se različiti stavovi o nekom problemu. Prema ugledu na antičku tradiciju, vizantijska srednjovekovna književnost uspostavlja poseban žanr pitanja i odgovori. Dijalog je bio popularan i na zapadu Evrope gde oživljava u renesansi, u delima Petrarke, Đordana Bruna, Galileja Galilej, Erazma Roterdamskog, Tomasa Mura i drugih. Dijalog je ostao prihvaćen i na početku 20. veka u delima Voltera, Lesinga i Hjuma.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top autori

Aleksandar Sergejevič Puškin Anton Pavlovič Čehov Biblija Borisav Stanković Braća Grim Branislav Nušić Branko Ćopić Danilo Kiš Desanka Maksimović Đura Jakšić Edgar Alan Po Grozdana Olujić Hans Kristijan Andersen Ivo Andrić Jovan Dučić Jovan Jovanović Zmaj Miodrag Pavlović Narodna pesma Narodna priča Šarl Pero Stevan Raičković Vasko Popa Vilijam Šekspir Vojislav Ilić Vuk Stefanović Karadžić
Spisak svih autora >>

Poslednje objave

Kandid ili Optimizam

Srećni princ

Robinzon Kruso

Glava šećera

Junak našeg doba

Stolice

Devojčica sa šibicama

Žitije svetog Save

Marko Kraljević i Musa kesedžija

Kosovka devojka

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja

Korisno

  • Analize pesama
  • Analize narodnih pesama
  • Biografije književnika
  • Digitalne knjige
  • Književni pojmovi
  • Naručite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pesme

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Molitva.rs
  • Poezija.info
  • Poznati.info

Copyright © 2015.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija